SVJESNOST KRIŠNE
VAISHNAVA
FOUNDATION
Slijedeći stopama najutjecajnijeg širioca svjesnosti Krišne u
zapadnom svijetu
NJEGOVE BOŽANSKE MILOSTI A.C.
BHAKTIVEDANTA SWAMI PRABHUPADE
ZNAČAJAN NACIONALAN HINDUISTIČKI CENTAR: REFORMULACIJA IDENTITETE ISKCON-a
Komentari: Šriman Kailasa Candra
das
"... značajan razvoj ISKCON-a je bila
postupna preorijentacija pokreta, koji se je kazao kao
sektaški dio šire religiozne kategorije 'Hinduizma'.
Taj razvoj nije bio samo teološki i kategoričan pomak, nego
je imao i značajne političke posljedice ..."
(Multiculturalism and Minority Religions in Britain:
Krishna Consciousness, Religious Freedom and the Politics of
Location by Malory Nye str. 27) Svi
naglasci dodati.
Naslov tog članka je kombiniran iz dviju citata
iz teksta gore spomenute knjige; prvog je moguće naći na stranici 140,
drugog na stranici 32. Gledati na svjesnost Krišne kao na
dio Hinduizma, to postavlja smisao Prabhupadinog pokreta na
glavu. Pored prije spomenute je glavna negativna posljedica tog postupnog
i podmuklog otklona stvaranje još jedne apasiddhante,
potpuno kvalificirane da može biti smatrana kao dio
Hinduizma--ali ne kao dio Vaišnavskog učeničkog naslijeđa.
"Voditelji ISKCON-a su umjesto toga
promovirali interpretaciju, da su (skoro) sinonimni (s
Hinduizmom) i da svjesnost Krišne može definitivno
biti postavljena unutar te (Hindu)
religiozne kulture. V većini njihovih javnih izjava,
ISKCON je bio vrlo jasan, da su definitivno Hindu ..."
(pp. 31-32) (Svi naglasci dodati; zagrade "(skoro)" su bile u tekstu.)
Interpretirati znači mijenjati. Javno
izjaviti, da je svjesnost Krišne Hindu, znači postaviti pokret
Gospodina Chaitanje dole na posvetni nivo, s namjerom dostizanja javnog odobravanja. To je bedasta
zabluda i trik Maye; klopka je bila postavljena i "ISKCON"-ovi voditelji su
zakoračili direktno u nju.
"... model svjesnosti Krišne
kojeg su
(bhakte) planirali ... za vrijeme početnog preuređenja
trebao
biti u kontekstu široke i bogate slike socijalnog
razvoja, koji je imao svoj korijen u Bengalskoj
zajednici i Hindu/Vaishnavitski teologiji i filozofiji." (str. 17)
Svi naglasci dodati.
Model, kojeg su planirali pravi radnici, nije
mijenjao stvari u nešto što nikada nije bio namijenjen postati.
"... pomak od 'hrama ka kongregaciji" je možda
jedan od najznačajnijih socioloških promjena,
koje su se dogodile unutar ISKCON-a." (str. 20) Svi
naglasci dodati.
"Poseban motivacijski faktor
iza tog priznanja, onostran zrelosti i spretnosti, koje je
moglo puno između tih kongregacijskih bhakta donijeti u
hramove, je bila činjenica, da ih je puno bilo zaposlenih
i tako su bili potencijalni financijski darovaoci ..."
(str. 20) Svi naglasci dodati.
"Uloga kongregacije je financijska i socijalna potpora
hramovima
i osnovnim aktivnostima pokreta ... kongregacija je jedno
između mjesta gdje se očekuje, da će tamo
otići bivši stanovnici hramova ..." (str. 21) Svi
naglasci dodati.
"... ako odluče da neće
prihvatiti vodećih uloga unutar 'SVEĆENIŠTVA'
... (onda) je važan princip te sheme, da
'tkogod se pridruži hramu', tamo ne ostaje ..." (str. 21)
Svi naglasci dodati.
Pomak je bio promijeniti sve u svećeničku
birokraciju i stroj za novac, znači preusmjeriti one koji ne bi direktno
sudjelovali u toj korupciji u karmije, da bi darivali novac za ugodnosti i udoban život "ISKCON-ovog"
svećeništva.
Takva situacija je sa vremenom postala institucionalizirana u većini
hramova, i sada se od novih ljudi "očekuje", da napuste hramove,
što prije to bolje. 1968 godine je Šrila
Prabhupada jednom između svojih ranih učenika otkrio suštinu te
sheme:
"To je crkva! To je
crkva! To je crkva!"
"... (u konačnoj fazi)
proces preusmerenja (njegovog) (Prabhupadinog)
karizmatičkog autoriteta u birokratsku instituciju
GBC-a ... bila bi jedina efektivna metoda za sprečavanje
dezintegracije ..." (str. 15-16)
"Puno između tih ne-Hindu (i ne-Indijskih) bhakta
želi zadržati internacionalizam ISKCON-a, i vidi
prvotnu svrhu ... propovijedati ..."
"Ta
perspektiva se u velikoj mjeri zagovara sa odlomcima iz Prabhupadinih
vlastitih učenja, u kojima jasno razlikuje
između ISKCON-a i
Hinduizma i zauzima stajalište, da svjesnost Krišne nije
Hindu. Za njega je taj 'Hinduizam' bio larifari,
khitchari (mješavina) religioznih vjerovanja i navika, koje
pogrešno predstavljaju i iskrivljuju Vedska
učenja ..." (str. 30)
Svi naglasci su ovdje bili dodati,
kao i u sekciji prije toga. Ali je ovdje jedna iznimka glede
naglaska: Izjava "... svjesnost Krišne nije
Hindu" sadržava naglasak u originalnom tekstu.
Smisao te sekcije je samo-značajan i razjašnjavanje nije potrebno.
Svi gore citirani odlomci su bili uzeti iz slijedeće knjige:
Multiculturalism and Minority Religions in Britain:
Krishna Consciousness, Religious Freedom and the Politics of
Location by Malory Nye 2001 hardcover Curzon
Press, Richmond, Surrey, England
Srodne
informacije: Globalna Hindu
Organizacija
"Što se Hindu zajednice tiče:
Ne očekuj ništa dobro od njih, već smo imali iskustva s
njima u Montrealu -- u strane zemlje su došli po zaradu. Na taj način ne
možeš očekivati kakvog kulturnog doprinosa.
Budite taktični u odnosu s njima i kadgod moguće,
silovito protestirajte protiv njihovih glupih ideja. Ali
svoje izjave trebate pokušati poduprti sa snagom Bhagavatama
i Bhagavat Gite. Najbolje ih je izbjegavati, koliko
moguće. Zanimam se za propovijedanje tog evanđelja među
Evropejcima i Amerikancima, ne zanimam se za propovijedanje
među
Indijcima, jer su postali larifari, zbog dugogodišnjeg
podređenja strancima; tako su izgubili svoju kulturu." Pismo: Gurudasa -- Seattle 29 Septembar, 1968
"U vezi Hinduističkih centara u stranim zemljama, ni jedan
nije vjerodostojan. Sličan 'larifari' centar je u Londonu.
Svi, Hindusi i ne-Hindusi, sada nemaju kontakta s
pravom duhovnom naukom. Svi se samo predstavljaju pod
određenom religioznom oznakom, tako je teško sa njima, osim
ako su veoma ozbiljni glede razumijevanja znanosti o
Bogu. Svako v Hinduističkoj zajednici u zapadnom svijetu ima
simpatiju do mene, jer površinski vide, da ja raširujem Hindu religiju,
ali u stvarnosti taj pokret svjesnosti Krišne
nije ni Hindu ni kojagod druga religija. Je funkcija
duše. Iako su mi Indijski Hindusi vrlo naklonjeni, po mojim
iskustvima vrlo ih je teško promijeniti u čiste
bhakte." Pismo: Jayapataka -- Los Angeles 17 april, 1970
"Ti takozvani Hindusi su u glavnom impersonalisti i
ne želimo imati ništa sa njima. Bolje je da se
držimo vlastitih standarda, sa vremenom će svi doći k nama
da uče o Bogu." Pismo: Giriraja -- Pariz 22 jul, 1972
"Ne možemo napraviti miješano društvo bez ikakvih
autoriziranih principa. Što se Hindusa tiče, nisu utemeljeni
u jednom principu. Pod temi okolnostima, neka te ne zavede
razmišljanje, naime, jer se neki Hindusi tobože zanimaju za taj
pokret, da su jednakog nazora." Pismo: Mukunda -- Seattle 1
oktobar, 1968
"Iako poziraju kao veliki učenjaci, asketi, kućni
gospodari i swamiji, takozvani privrženici Hindu
religije su bezvrijedni, osušene grane Vedske religije.
Impotentni su; nisu sposobni napraviti ništa u vezi širenja
Vedske kulture za dobrobit ljudske zajednice. Suština Vedske
kulture je poruka Šri Čaitanje Mahaprabhua." Adi 12.73
Komentar
"Postoji pogrešno shvaćanje, da pokret svjesnosti Krišne
predstavlja Hinduističku religijo. Istina je, međutim, da
svjesnost Krišne na nijedan način nije vjera ili religija, koja želi
poraziti druge vjere ili religije. Značajan je kulturan
pokret za cijelu ljudsku zajednicu i ne zanima se za
kakvugod sektašku vjeru. Taj kulturan pokret je posebno
namijenjen izobražavanju ljudi, kako mogu voljeti Boga."
"Ponekad Indijci tako unutar kao i van Indije misle, da
propovijedamo Hinduističku religiju, ali u stvarnosti to
nije tako. Nije moguće naći riječ Hindu u Bhagavad Giti. Zaista,
te riječi Hindu nije moguće naći u cijeloj Vedskoj literaturi
... Pokret svjesnosti Krišne nema nikakvog posla sa Hinduističkom religijom
ili sa kojimgod drugim sistemom
religije." Nauka o samospoznaji 3: Svjesnost Krišne: Hinduski
kult ili božanska kultura
Autorska prava za sve citate iz knjiga Autorska prava za sve citate iz knjiga Njegove Božanske Milosti
A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupade ima Bhaktivedanta Book Trust
|